Kad Papa traži oproštenje

Prijevod knjige Luigija Accattolija, Split 2000.

U ovoj su knjizi skupljeni tekstovi u kojima papa Wojtyla razmišlja nad “tamnim stranicama” crkvene povijesti i priznaje “skretanja” kršćana s puta Evanđelja. U Papinoj se riječi odmah pojavljuje pitanje oprosta i postupno se oblikuje sve dok se ne strukturira u epohalnom prijedlogu ispita za kraj tisućljeća, u kojem se cjelokupna katolička zajednica poziva na preispitivanje vlastite povijesti. Ispovijed grijeha otvara put pomirbi i popravlja sliku Crkve u današnjoj kulturi. Zbog svog neprestanog ispitivanja, ovaj papa nam se čini najnemirnijim vjernikom, a možda i čovjekom našeg doba. Nakon što je iznio povijesne primjere ispita, osporavanja koja je susreo, moguće razvoje, Luigi Accattoli donosi i komentira devedeset četiri teksta  - od križarskih ratova pa do trgovine crnim robljem  -  u kojima je Ivan Pavao II. ispravio poneki sud, priznao poneku odgovornost, molio za oproštenje. Zbog povijesne i etičke važnosti i zbog iznimno komunikativnog tona izjave rezultiraju izvanredno neodoljivom porukom mira za novo tisućljeće.

Ante Vučković - Predgovor hrvatskom izdanju

Nikada u hrvatskoj svijesti i na hrvatskom prostoru nijedan papa nije bio toliko prisutan kao što je to bio Ivan Pavao II. u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti. Ovaj je papa odigrao ključnu ulogu u priznavanju Republike Hrvatske. Dva puta je posjetio katolike u Hrvatskoj i jednom u Bosni i Hercegovini. Pozorno je pratio sve važnije događaje u Crkvi u Hrvata i u Republici Hrvatskoj.

Ivan Pavao II. je velika osoba i snažan duh. Teško se, međutim, oteti dojmu kako su upravo ta obilježja postala i preprekom u otvaranju svijesti poruci koju ovaj papa nosi.

Ivana Pavla II. u Hrvatskoj se najviše slušalo onda kada je govorio ono što smo htjeli čuti o sebi, kada smo u njegovim riječima i nastupima prepoznavali sebe kakvim smo se vidjeli u svijetu, kada smo se osjetili shvaćeni i prihvaćeni kao ni od koga drugoga. Treba li naglašavati kako je upravo to duboko razumijevanje koje smo našli u Ivana Pavla II. postalo ujedno i preprekom da čujemo i poruke koje se tiču nas, poruke koje ukazuju i na naše bolesne i bolne strane? Treba li naglašavati kako smo, zaokupljeni sobom i svojim bremenom Domovinskog rata i svega što je vezano uz njega, prečuli mnogo toga što je taj isti Ivan Pavao II. govorio i činio?

Zapamtili smo ponešto od njegova poziva da opraštamo, da ne uzvraćamo zlom na zlo. Ponešto smo i naučili o snazi opraštanja, svijesti žrtve i potrebi izlaska iz statusa žrtve. Ova neizbježna potreba zaokupljenosti sobom učinila je, međutim, da je našoj svijesti izmaklo mnogo toga što je Ivan Pavao sam činio i govorio. To je papa koji je opraštao, a ne samo pozivao druge da opraštaju. To je, međutim, i papa koji je tražio oproštenje. Tražio ga je mnogo puta, pred mnogim skupovima i za mnogo pogrešaka. To je papa koji, tražeći oproštenje, nije očekivao da to isto učine i drugi. Ova se strana jakog duha Ivana Pavla II. često, svjesno ili nesvjesno, ali vjerojatno nikada bez razloga, ostavlja u sjeni.

Opraštati nije lako, ali lakoću opraštanja opažamo tek kada je usporedimo s težinom traženja oproštenja.

Ivan Pavao II. je snažan duh stoga što je uvijek nalazio hrabrosti ukazati na zlo i nepravdu, osuditi je, kriknuti protiv nje, pa čak i zazivati posljednji sud tamo gdje više nije bilo drugog načina kojim bi se probile uši začepljene samorazumljivošću zla, ali on je snažan nadasve po svojoj spremnosti traženja oproštenja.

Ova knjiga sabire tekstove u kojima Ivan Pavao II. traži oproštenje i time baca svjetlo na najsnažniju stranu ovog pape.

Franjevački institut za kulturu mira objavljivanjem ove knjige ukazuje na to kako je sazrelo vrijeme da se susretnemo i s ovom stranom Ivana Pavla II. Sve je važnije razumjeti ovog papu ne samo iz naših potreba za njim, nego iz njegova načina razumijevanja i ozbiljenja kršćanske poruke kroz traženje oproštenja. Veličinu ovog pape uvidjet ćemo tek kada uspijemo izići iz zarobljenosti u svoju patnju i oslobodimo pogled za širinu kršćanstva u koju bi nas, traženjem oproštenja, Ivan Pavao II. htio uvesti.


Vezani materijali

Mediji o nama

misija.slobodnadalmacija.hr Fra Bože Vuleta: Egzodus iz Hrvatske potiču i ljevica i desnica misija.slobodnadalmacija.hr SSSH I NSH Crkvi: 'Podržite radnike i sindikate u borbi protiv nepravde' vecernji.hr bitno.net Fra Ante Vučković za Bitno.net o tome zašto su franjevci krenuli u borbu za slobodnu nedjelju: Ne želimo sudjelovati u "grijehu šutnje" bitno.net vecernji.hr Dućani ne bi radili da katolici ne kupuju nedjeljom vecernji.hr Fratarska poslanica medijima: Iseljavanje se nameće kao hrvatski brend slobodnadalmacija.hr smn.hr Korisnicima Caritasa predan ček s donacijama smn.hr bitno.net Iz Franjevačkog instituta za kulturu mira poručuju: Kultura rada u Hrvatskoj je uništena, vrijeme je za promjene bitno.net smn.hr Franjevački institut predstavio izjavu o potrebi konsenzualne demografske strategije i reguliranju radnih odnosa u službi demografske revitalizacije Hrvatske smn.hr

Publikacije

Kockanje - prepoznavanje i liječenje

Zamke i opasnosti u čudesnom svijetu medija

Pravda, mir, stvorenje na EU-areopagu

Zbornik radova s V. europskog kongresa OFM animatora za pravdu, mir i očuvanje stvorenja, Split, 2014

Slobodna nedjelja: kultura u nestajanju

Zagreb, 2014

Bosna i Hercegovina - europska zemlja bez Ustava, znanstveni, etički i politički izazov

Zbornik radova, Sarajevo, 2013.