Predstavljena knjiga: Slobodna nedjelja - kultura u nestajanju?

Zagreb, 29.5.2014.

U okviru proslave Dana Hrvatskog katoličkog sveučilišta u četvrtak, 29. Svibnja u prostoru HKS-a u Zagrebu predstavljena je knjiga „Slobodna nedjelja: kultura u nestajanju?“. Suizdavači knjige su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Kršćanska sadašnjost, Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatsko katoličko sveučilište.

U pozdravnoj riječi, rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić naglasio je, kako je ovo povijesni dan, jer je ovo prvo knjiga koja nosi logo HKS-a.

Riječ je o knjizi koja volumenom nije velika, ali temom koju obrađuje je, jer govori o području socijalnog nauka Crkve, tj. o angažiranju Crkve oko bitnog pitanja, a to je važno i za sveučilište: djelovanje u društvu, rekao je rektor. Nadalje, prema riječima rektora radost objave ove knjige je veća, jer govori o maru, radu i kreativnosti, osobnosti mladih znanstvenika HKS-a, jer je plod prvog znanstvenog projekta koji je napravljen na Sveučilištu pod vodstvom prorektora za nastavu prof. dr. sc. Gordana Črpića. Svi autori u knjizi su asistenti na HKS-u. to govori o njihovoj spremnosti na istraživanje, o njihovoj znanstvenoj spremnosti, te da i oni puno uče, rekao je rektor Tanjić.

Prvi predstavljač pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF-u prof. dr. sc. Stjepan Baloban uvodno je prisutne upoznao kako se sama tematika obrađivala, te knjiga nastajala. U tom je kontekstu podsjetio kako je knjigu „Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika“ objavio Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Kršćanske sadašnjosti 2005., a nova knjiga „Slobodna nedjelja – kultura u nestajanju“ knjiga je objavljena ima četiri suizdavača.

Znakovit je naslov knjige i izdavači, usporednom naslova ovih dviju knjiga postavlja se pitanje „nestaje li uistinu u Hrvatskoj kultura nedjelje“. Ovdje se ne misli na vjersku kulturu, nego na kulturu odmora, obiteljskog druženja, prijateljskih susreta. Je li u biću hrvatskoga naroda uistinu središnje mjesto ono što se sve bučnije želi nazivati potrošačka kultura, odnosno potrošački trend nekulture koji je samo loši i štetni nadomjestak za onu stvarnu kulturu od koje se živi, koja omogućuje povezivanje i zajedništvo, otvara prostore prijateljstva. O tome i o drugim važnim pitanjima govore ove dvije knjige, koje su svojevrsno ogledalo društva i vremena u kojem živimo, ustvrdio je prof. Baloban, te naglasio kako na pitanje „nestaje li u Hrvatskoj uistinu kultura nedjelje“ dao odgovor „to se uistinu događa“. Međutim za nas, posebice za hrvatsku Crkvu je još važnije pitanje „nestaje li u Hrvatskoj snage i istinske želje za javnim angažmanom oko slobodno nedjelje i drugih važnih pitanja u obrani čovjekova dostojanstva u hrvatskom društvu, na koje možemo zajedno sa svim ljudima dobre volje reagirati“.

Zamjenik pročelnika za sociologiju na HKS-u prof. dr. sc. Roko Mišetić predstavio je osvrt na knjigu koji je napravio zamjenik pročelnika Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem.

Okarakterizirajući današnje društvo, naglasio je, kako u potrošačkom društvu nemogućnost sudjelovanja u dominantnom obrascu potrošnje je put prema društvenoj degradaciji i unutrašnjem izgnanstvu. Tako su umjesto siromaštva sve više ističe socijalna isključenost. Radnici i radnice o kojima je riječ u ovoj knjizi su tako označeni višestrukim siromaštvom i socijalnom isključenošću. Oni rade prekovremeno, i rade nedjeljom, kada većina ljudi ne radi, a za svoj rad nisu primjereno plaćeni ili nisu uopće plaćeni. Nadalje, rad nedjeljom znači isključenost iz obiteljskog života u upravo predviđeni dan za obitelj. Oni često puta nemaju izbor, a znamo da je upravo izbor jedna od ključnih oznaka slobode, ali i jedna od ključnih poruka potrošačkog društva. Oni rade, dok većina troši ili se odmara, što pojačava osjećaj socijalne isključenosti, naglašava Nikodem.

U završnom dijelu predstavljač daje osvrt na samu knjigu koja je nastala na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenog 2012. Pomoću fokus grupa u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i sadrži osam radova na ukupno 179 stranica. Tu je i analiza analizu suodnosa kvalitete života i neradne nedjelje (Jeronim Dorotić),  potom pojašnjenje socijalnog značenje nedjelje, važnost obitelji i obiteljska dobrota (Lana Batinić),  analiza rad nedjeljom kao oznake puta u potrošačko društvo, potrošačku kulturu što između ostaloga karakterizira kult individualnosti unutar kojeg se dostojanstvo ljudske osobe i solidarnosti s drugima ostavlja u područje privatnosti kao nešto što je manje važno (Ivana Brstilo). Knjiga obrađuje i pitanje rada nedjeljom u Europskoj uniji, prvenstveno u smislu analize i prikaza aktualnih zakona u EU (Jeronim Dorotić). Jedan rad analizira slobodu od rada nedjeljom kao pitanje radnog i socijalnog prava (Valentina Kanić), a drugi pak dokument „Nedjelja radi čovjeka“ (Irena Sever). Posljednji rad analizira odnos prema nedjelji kroz povijest, odnosno od izraelskog Šabata do današnjih dana (Damir Mravunac). Nikodem zaključuje kako sve navedeno pokazuje društvenu i znanstvenu aktualnog ove knjige.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever osvrnuo se na hrvatsku praksu o (ne)radu nedjeljom. Naglasio je, kako je jasno da od Konvencije Međunarodne organizacije rada, Ugovora sa Svetom Stolicom preko Zakona o radu, uključujući i hrvatsku tradiciju sve nas upućuje da bi nedjelja treba biti slobodna.

Uz sve to mi imamo radnu nedjelju, sve više, naglasio je Sever, te upozorio kako i sindikati ističu da se kroz rad trgovina nedjeljom lagano otvaraju vrata i za rad svih drugih djelatnosti.

Knjiga je meni osobno dobrodošla, i vrlo vjerojatno širokom čitateljskom krugu, jer je uspjela u malom formatu sažeti cijeli sustav rada nedjeljom, ali i puno toga što s eu pozadini događa. Knjiga je spretna sinteza s jedne strane upravo toga što je izašlo van iz fokus grupa, a na drugoj strani onih radova koji su se s različitih područja izuzetno spretno nadovezali na sam prvi dio knjige i čine zahvalnu, lako čitljivu cjelinu i ono što je meni osobito važno, je da je to nešto što se može uzeti kao jedna vrsta priručnika što se zapravo nedjeljom događa, rekao je Sever, te naglasio kako na sindikalnoj sceni nedostaje ovakvih publikacija i istraživanja, pa je stoga ohrabrio priređivače da nastave s radom, jer „ćemo sigurno s voljom dočekati i pročitati“.

Predsjednik Udruge malih i srednjih poslodavaca Petar Lovrić se osvrnuo na aktualno hrvatsko zakonodavstvo, te naglasio kako se mora postići, da mali poduzetnik razumije zakon. Govoreći pak o temi knjige, istaknuo je, kako to treba biti stalna tema, u čemu posebno važnu ulogu ima Crkva, jer ona ima autoritet to reći. „Kad mi to međusobno komuniciramo, ispadamo interesne skupine i prestanemo jedni druge slušati“ ustvrdio je.

Ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira i jedan od suurednika fra Mijo Džolan govoreći o nastanku knjige, rekao je kako su je napisali mladi znanstvenici. No, važno je shvatiti da ova knjiga ne apsorbira to pitanje, pa je stoga potrebno uvijek iznova postavljati pitanje rada nedjeljom, ne „toliko zbog akademske znatiželje, nego zbog čiste ljudske i kršćanske zauzetosti za one ljude koji su skriveni, a oni su prava pravcata žrtva našeg navodnog blagostanja“.

Knjiga će biti kao svojevrsni vademecum od koristi svima koji se budu borili za kulturu slobodne nedjelje sindikatima, onima koji će donositi Zakon o radu, za autentične potrebe čovjeka, obitelji i budućnosti našega hrvatskog naroda, rekao je fra Džolan.

U ime autora i autorica prisutnima se obratila Ivana Brstilo, te zahvalila pojedincima i partnerima koju su pomogli u realizaciji projekta. Ponajprije se zahvalila hrabrim sudionicima istraživanja, koji su s istraživačima podijelili svoja iskustva, kao i onima koji su imali volju no radi straha nisu u konačnici mogli sudjelovati.

Sve je pozvala na širenje ideje slobodne nedjelje, kako ona ne bi postala kultura u nastajanju, odnosno kako bi slobodna nedjelja zaživjela u praksi i hrvatske svakodnevice i životu hrvatskih radnica i radnika.

Tekst i fotografija: Marija Belošević za www.ika.hr