Odgovornost za život

Okoliš naš svagdašnji - Kršćani i ekologija

Skup u Dubrovniku, 3. i 4. listopada 2015.

U Dubrovniku se od 5. do 8. listopada održava plenarna sjednica Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (GIEC/IPCC) kao posljednji skup za pripravu 21. Konferencije država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 21), koji će se održati u Parizu, od 30. studenoga do 11. prosinca s ciljem postizanja novoga svjetskog ugovora o klimi. Prigoda je to da se naša domaća crkvena i društvena javnost upozna sa specifičnostima kršćanskoga pogleda na prirodu i ljudski okoliš te time dade naš skroman doprinos.

Pročitaj više...

Mali čuvari prirode

Djeca iz DV Popaj i DV Marije Petković u posjeti crkvici sv. Trojice, Samostanu sv. Ante na Poljudu i našem Institutu

Pročitaj više...

Ekologija i eko karta RH i BiH kao izraz skrbi za dom

Seminar, 2. svibnja 2015., Franjevački samostan na Trsteniku - Split

Ovaj seminar i slijedeći radni skupovi na ovu temu žele progovoriti utemeljeno o krizi ekološke misli, koja zapravo na taj način kamuflira lošu, prema domu kao prostoru i okviru života neprijateljsku praksu.

Pročitaj više...

Pomirbeni potencijali eko-etike u RH i BiH

Pročitaj više...

Slavlje nije pucnjava

Franjevački institut za kulturu mira pokrenuo je 1996. godine akciju »Slavlje nije pucnjava« koja je usmjerena na posvješćivanje neprimjerenosti i opasnosti uporabe pirotehničkih sredstava za zabavu, tj. petardi. Akcija je prvenstveno usmjerena na odgoj mladih. U godinama neposredno nakon Domovinskog rata, cilj akcije ponajprije je bio usmjeren na »stišavanje« svih oblika pucnjave koja je samo produbljivala postojeće ratne rane i na neki način dodatno podsjećala na netom proživljene strahote.

Pročitaj više...

Znanstveni simpozij Odgovornost za život

Baška Voda 1. - 3. listopada 1999.

Uza sve stručne skupove iz ovog područja koji su se posljednjih godina u nas održavali i zahvaljujući kojima smo došli do naših spoznaja i refleksija iz ekološko-etičkog područja, danas se osjeća potreba za sintezom i popularizacijom. Željeli bismo, naime, snažnije utjecati na političke, pravne i obrazovne čimbenike te na sredstva obavještavanja koja bi problematiku ovog skupa trebala predstaviti najširoj javnosti. Time bismo, zahvaljujući prilozima i raspravama znanstvenika, vjerskih i svjetovnih sudionika, dali značajni prilog neophodnoj duhovnoj obnovi i odgovornijem odnosu suvremenog čovjeka prema prirodnoj i društvenoj okolini.

Pročitaj više...

Živo božićno drvce

2000.

Božić, blagdan Kristova rođenja, blagdan je života. Nažalost, za taj blagdan života sjekira smrti pokosi milijune stabala. U naše vrijeme, vrijeme ozbiljne ekološke krize, šume, ta "pluća zemlje", sve više su ugrožene (kiselim kišama, požarima, nekontroliranom sječom...). Božić i u svojoj simbolici mora biti blagdan života. Upravo je stablo taj simbol. Ali, ne gubi li ono svoju simboliku kad je mrtvo, odsječeno? Zar Božić ne može biti još blistaviji uz živa okićena stabla?! Prve jaslice, od kojih je nastala tradicija jaslica i proširilo se urešavanje crkava i domova, bile su "žive jaslice". U prirodnom okruženju pećine u Grecciu, sv. Franjo je 1223. godine slavio Božić uz živa stabla, žive ovce, živog vola i magarca. Stablo u božićnoj simbolici ima posebno značenje. Sa "stopalom" u zemlji, a "rukama" ispruženim prema visinama, stablo je simbol čovjekova zemnog podrijetla i duhovne usmjerenosti na Nebo, na Boga. Čovjek i stablo hrane se sokovima iste zemlje, udišu isti zrak.

Pročitaj više...