Dijalogom do mira

Split, 2004.

Projekt Dijalogom do mira nastavak je procesa započeta Cropax programom. U temelju ovog pothvata leži uvjerenje kako su dijalog i tolerancija preduvjet svakom zdravom odnosu i kao takovi jedina su garancija zdravog društva i normalnih međuljudskih odnosa. 

Dijalog je neizostavna sastavnica ophođenja s različitostima ljudske datosti, kulturoloških stečevina, religijskih i inih uvjerenja. On je nezaobilazno sredstvo prevencije i sanacije posljedica sukoba i neprijateljstava na svim razinama međuljudskih i društvenih odnosa. Osnovno je sredstvo kulture mira. Umijeće dijaloga nezaobilazno je i za izgradnju i očuvanje najsavršenijeg oblika međuljudskih odnosa, ljubavi. Njegova aktualnost se može zatomiti ali ne može nestati, uvijek i iznova nadolazi.

Budući da je dijaloška otvorenost jedno od bitnih obilježja djelatnosti Franjevačkog instituta za kulturu mira, odlučili smo toj temi posveti izričitu pozornost. Razlozi za obrađivanje ove teme su višestruki. S jedne strane, sad se već može s određene distance pogledati na dijalog religije i ateizma iz razdoblja jugoslavenskog socijalizma. Ta opsežna dijaloška nastojanja, danas kao da padaju u zaborav ili se gotovo od njih zazire. S druge pak strane, nedavni ratni sukobi na našim prostorima pomalo su zatomili dijalošku inicijativu koju je pokrenuo Drugi vatikanski sabor a opća Crkva na čelu s papom Ivanom Pavlom II. intenzivno potiče na svim razinama svojih odnosa sa svijetom. Studijskom analizom dijaloških iskustava iz naše daljnje i bliže prošlosti te još intenzivnijim promišljanjem sadašnjih društvenih odnosa želimo, koliko je nama moguće, dati poticaj kulturi dijaloga u našem mladom demokratskom društvu.





VISOVAC, 17. lipnja 2005 – okrugli stol DIJALOGOM DO MIRA 

Da dobra djela prije ili kasnije naiđu na priznanje i zahvalnost, pokazalo se i ovaj put. U tom je smislu životno djelo i rad dr. Željka Mardešića doživjelo svojevrsnu kulminaciju. Povodom počasnog doktorata koji mu je dodijelilo Sveučilište u Splitu, Franjevački institut za kulturu mira iz Splita u čast svom suradniku Željku Mardešiću upriličio je okrugli stol pod nazivom «Dijalogom do mira». Skup je posvećen toj tematici stoga što okosnicu njegova rada sačinjava upravo dijalog i mir.

Tim se povodom u petak 17. lipnja na otoku Visovac, u kongresnoj dvorani franjevačkog samostana okupilo 30 ak sudionika, teologa, sociologa religije, povjesničara, umjetnika i drugih eminentnih predstavnika odgovarajućih institucija iz Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore. Svi su oni došli kako bi upisali svoju notu dijaloškoj simfoniji koju je već u vremena teška za dijalogiziranje započeo dr. Željko Mardešić.

Nakon pozdravnog govora domaćina, dr. fra Dragana Nimca, u ime organizatora prisutne je pozdravio fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, a svečaru je uputio izraze zahvalnosti i čestitke. Rad i djelo dr. Ž. Mardešića oslikao je dr. fra Špiro Marasović nakon čega je otpočela rasprava na temu dijaloga koju je animirao dr. fra Ante Vučković.

Okruglim stolom dominiralo je kritičko stajalište na postojeću razinu svijesti o potrebi dijaloga, tolerancije, razgovora i uvažavanja različitosti. Sudionici su raspravljali o rezultatima utjecaja Drugog vatikanskog koncila kojim se Crkva otvorila dijalogu s drugim religijama i svjetonazorima. U tom kontekstu osvrnuli su se i na dijaloške inicijative u razdoblju jugoslavenskog socijalizma i na dijaloško ozračje na našim prostorima u ovom tranzicijskom i poratnom vremenu. Prof. Inga Tomić Koludrović iz Splita govorila je o krizi postmoderne uzrokovane projektom racionalnosti, te o sve prisutnijem trendu odbacivanja tradicionalnih oblika vjere. Dr. Dragoljub Đorđević iz Niša govorio je o problemu u Srbiji i Crnoj Gori s postojećim zakonom o vjerskim zajednicama kojeg ocjenjuje diskriminirajućim jer uvažava samo šest tradicionalnih religija, među kojima nema ni židovske ni islamske. Josip Sanko Rabar naglasio je razliku ideologije i umjetnosti te povezanosti dijaloga i mira. Dr. Nikša Bižaca, kojeg možemo nazvati stručnjakom dijaloga, govorio je o dijalogu kao sociološkoj i teološkoj kategoriji, ali naglašava i važnost dijaloga kao nužnost suvremenog življenja i suživota. Marko Đurić iz Mladenovca govorio je o krizi dijaloga, niskoj razini dijaloga u srpskoj pravoslavnoj Crkvi, posebno naglašavajući teološku neosjetljivost za dijalog s islamom i krivoj interpretaciji islama. Dr. Petar Kuzmić iz Osijeka govori o dijalogu i toleranciji iz perspektive manjina. Dr. s. Rebeka Anić iznijela je mišljenje da su rodne teorije jedno od rijetkih područja na kojem se dijalog u našoj Crkvi uopće ne vodi.

Sudionicima okruglog stola u počast Željku Mardešiću predstavljen je i zbornik radova «Dijalogom do mira». Zbornik sabire tekstove četrdeset i jednog autora iz različitih područja i interesa. Većina autora je iz Hrvatske, a drugi su iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Sjedinjenih američkih država, Švicarske i Njemačke.

U drugom dijelu programa Ante Lojić, prf. Predstavio je grafičko pjesničku mapu u bibliografskom izdanju akademskog slikara Josipa Botterija Dinija i pjesnika Miljenka Galića, «Blaženstva Biljeg». Mapa je stihovima i slikom posvećena Visovcu i duhovnosti koja se na njemu njeguje. A sve skupa klavirom je popratila Tomislava Loić.