OTVORENO PITANJE Nedjelja nije za umor nego za veliki odmor! Istraživanja pokazuju da rad nedjeljom povećava rizik od nesreće za 28 posto, a rizik se dodatno povećava ako se doda rad subotom

Piše: Damir Šarac

Foto Goran Mehkek/Hanza Media

Hrvatski savez za nedjelju (HSN), mreža koju čine sindikati, građanske organizacije, vjerske zajednice, kulturne i akademske ustanove poput Matice hrvatske i Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta za cilj ima podizanje razine svijesti o jedinstvenoj vrijednosti usklađenoga radnoga vremena, smatrajući da je neophodno osigurati jedan neradni dan za maksimalnu većinu građana, a u našem nacionalnom i europskom civilizacijskom krugu riječ je o nedjelji - kaže nam fra Bože Vuleta.

Fra Bože je ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, institucije koja je uz HKS i zakladu Konrad Adenauer Stifftung i službeno osnovala Hrvatski savez za nedjelju, po uzoru na slične organizacije u Europi. On ističe da nedjelja veže na sebe bezbrojne vrijednosti zasnovane na antropološkim, društvenim, kulturnim, rekreativnim i religijskim potrebama, a HSN se zauzima za usklađivanje radnog vremena s privatnim životom.

- Neusklađeno radno vrijeme i privatni život ne opterećuje samo zdravlje radnika nego i obiteljske odnose, ali jednako tako razara ritam društvenoga života. Istraživanje EU "2000" ukazuje da rad nedjeljom povećava rizik od nesreće za 28 posto, a rizik se dodatno povećava ako se doda rad subotom - navodi fra Bože, dodajući kako je pored obiteljskog zajedništva neradna nedjelja nezamjenjiva za izgrađivanje i održavanje društvene kohezije.

Pritisak izvana

- Samo dobro zaštićen zajednički tjedni dan odmora omogućuje građanima puno sudjelovanje u kulturnom, sportskom, društvenom i vjerskom životu, bavljenje volonterskim radom i društvenim aktivnostima. Bez ovog dana, svi ovi oblici društvene interakcije i provođenja slobodnog vremena su ugroženi - smatra fra Bože.

On ističe da se HSN zalaže za zaštitu zdravlja, sigurnosti radnika i njihova prava na pravedan i dostojanstven odmor. Stoga od hrvatskih institucija traži zaštitu nedjelje kao zajednički dan tjednog odmora, preuzimanje odgovornosti za unapređenje zakonodavstva i njegovu primjenu u praksi, te sklapanje i poštivanje kolektivnih ugovora.

- Hrvatska je od svoje samostalnosti najprije primjenjivala standarde Međunarodne organizacije rada, što pokazuje sveobuhvatnost prve verzije Zakona o radu. Kasniji pokušaji fleksibilizacije radnog zakonodavstva, a posebno dijela koji se odnosi na radno vrijeme trgovina i rad nedjeljom, pokretani su uglavnom sugestijama međunarodnih financijskih institucija i pritiskom velikih, uglavnom stranih, trgovačkih lanaca, bez dokaza o pozitivnim gospodarskim efektima - govori ravnatelj Vuleta, navodeći da četiri osnovna faktora utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga te ukus potrošača.

Privid veće potrošnje

- Međutim, radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Potrošnja može biti planirana kratkoročno ili dugoročno, ali potrošač će zacijelo potrošiti svoj prihod, odnosno svoje bogatstvo. Samo je privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena na neradne dane, nedjelje i blagdane. To potkrepljuje i činjenica koju otkrivaju službeni pokazatelji državnih institucija prema kojima se jasno vidi da se u razdoblju od 2015. do 2017. godine nedjeljom najmanje prodavalo, 36 posto manje nego drugim danima. Najviše prodaje ostvaruje se subotom (18 posto više), a onda petkom – iznosi naš sugovornik, ističući da Hrvatska unutar EU-a ima pravo definirati svoja pravila vezana za radno vrijeme trgovina i uvjete za rad nedjeljom sukladna tradiciji i najvišim standardima zaštite prava radnika.

Kao jedan od najvećih problema u zaštiti hrvatskih radnika navodi se rascjepkanost sindikalnih organizacija: dok u Austriji postoje samo tri sindikata, u RH ih ima više od 470!


Postoje iznimke

- Danas, zbog manjka radnika u trgovini, radnici rade i 15 do 20 nedjelja uzastopce. Pritom treba istaknuti da u sektoru uslužnih djelatnosti, u što spada i trgovina, radi više od 70 posto žena. Konkretno, u trgovini na malo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači 2018. godine radilo je 76.543 žena, što je 71 posto od ukupnog broja zaposlenih u toj djelatnosti. Žene zaposlene u sektoru trgovine uglavnom "ostaju" na dvoje djece, najviše od svih, što je s obzirom na njihovu dob i obrazovnu strukturu nerazmjerno malo.

HSN smatra da bi se zakonsko rješenje trebalo kretati u okviru koji predviđa rad trgovina radnim danom u rasponu od 6 do 20 sati, a subotom do 18 sati. Praznicima, blagdanima i nedjeljom bi trgovine bile zatvorene, osim pet nedjelja kojima bi se pokrile određene iznimke, a izbor tih pet nedjelja bio bi prepušten poslodavcima uz odobrenje jedinica lokalne samouprave. Naravno, kao iznimke moraju ostati službe neophodne za funkcioniranje društva te kolodvori, zračne luke i trajektne luke, nacionalni parkovi, benzinske postaje i odmorišta na autocestama – iznosi fra Bože.

PODACI EUROSTATA

Tko se odmara, a tko rinta?

Prema podacima Eurostata, nedjeljom se najviše radi u Engleskoj i Danskoj, a najmanje u Španjolskoj i Italiji. Rad nedjeljom (u trgovini) je zabranjen u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Austriji. Poljska je ponovno uvela nedjelju kao neradni dan. Na inicijativu Njemačkoga saveza za nedjelju organizirani su referendumi na lokalnoj razini i vlasti su morale povući svoje odluke koje su dopuštale rad nedjeljom.