Održan inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

Fotogalerija: Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju

U sklopu Dana socijalne zauzetosti Franjevački institut za kulturu mira organizirao je Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog savez za nedjelju u srijedu, 15. studenoga u Franjevačkom klerikatu na Trsteniku u Splitu.

Na skupu su sudjelovale građanske udruge, sindikati, vjerske zajednice, ustanove koje prepoznaju važnost ljudskih, obiteljskih i društvenih vrijednosti vezanih uz slobodnu nedjelju, također i predstavnici nacionalnih saveza za nedjelju iz Austrije i Njemačke. Prigodnim programom kojemu su nazočili predstavnici Crkve, grada i županije, provincijal Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja fra Joško Kodžoman, splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, javnost su upoznali sa stanjem tjednoga odmora u Hrvatskoj, hrvatskom pravnom regulativom tjednog odmora zaposlenika, kao i sa smjernicama Europske unije i s konvencijama Međunarodne organizacije rada.

Program je započeo prikazivanjem dokumentarnog filma „Sedmi dan“ Borisa Orešića. Potom je agencija „Ipsos“ predstavila istraživanje o stavu hrvatskih građana o radu nedjeljom, koje pokazuje kako se gotovo svi građani slažu da je važno da obitelj nedjeljom bude zajedno te da je rad nedjeljom loš. Dvije trećine građana zagovara ograničavanje rada nedjeljom.

Pozdravnu riječ nazočnima uputio je predsjednik Instituta prof. dr. Ante Vučković. Podsjetivši da se skup održava u sklopu Dana socijalne zauzetosti naglasio je da se s njima htjelo otkriti koliko dobrih inicijativa imamo u društvu i Crkvi, koliko je potrebno i moguće ojačati u Crkvi senzibilnost za socijalna pitanja, ohrabriti one koji mogu nešto učiniti a još se nisu odvažili, stvoriti veću osjetljivost za potrebe i potencijale koji postoje u Crkvi i društvu koje je potrebno prepoznati, ojačati i povezati. „Da nije bilo motiva nepravdi vezanih uz socijalni status ljudi u velikim trgovačkim centrima za rad nedjeljom vjerojatno se ni Dani socijalne zauzetosti ne bi oblikovali onako kako su se oblikovali“, istaknuo je dr. Vučković. Uime jednoga od sponzora Inicijativnog skupa „Konrad Adenauer Stiftunga“, Zagreb nazočnima se obratila Anita Šakić naglasivši da je to politička zaklada Savezne Republike Njemačke koja s programima i projektima pridonosi međunarodnoj suradnji i sporazumijevanju.

Uvodnu riječ uputio je dopredsjednik Instituta fra Bože Vuleta. Podsjetio je da je Franjevački institut za kulturu mira 2003/4. godine pokrenuo peticiju za slobodnu nedjelju u kojoj se, u suradnji s drugim crkvenim i sindikalnim udruženjima, prikupilo više od 300.000 potpisa. No, cjelokupna inicijativa, uključujući druge neovisne inicijative sve do danas, nije dugoročno polučila željene ciljeve. Naprotiv, sve se više osjećaju štetne posljedice nezaštićenoga prava na nedjelju slobodnu od rada. S istim problemima suočavaju se i neke druge članice EU. U brojnim zemljama EU djeluju nacionalni savezi za slobodnu nedjelju koji su uključeni u Europski savez za nedjelju - ESA (European Sunday Alliance). Govoreći o tome kako je stanje rada u Hrvatsko poražavajuće fra Bože je ukazao na uzroke: negativni demografski trendovi i siromašenje stanovništva, korupcijsko-kriminalna djela u gospodarskim i političkim sferama i sl. Ova inicijativa za sada okuplja 16 ustanova i udruga te je zajednički nastavak dobre suradnje sindikalnih središnjica i udruženja s crkvenim ustanovama i udrugama. Izrazio je nadu da će se ovoj inicijativi ubrzo poslije određenoga promatračkoga razdoblja pridružiti i druge ustanove i udruge, a posebno one koje se zauzimaju za dostojanstvo i prava žena koje su „nažalost prve i najveće žrtve svih nepravednih odnosa, a one su tri nosiva stupa obitelji i društva“.

 

 

Markus Blümel (Katholiche Sozialakademie Östereichs) govorio je o austrijskom savezu za nedjelju koji je započeo 1997. u gornjoj Austriji na inicijativu biskupa Maximiliana Aicherna. Taj savez obuhvaća 50 organizacija iz različitih društvenih slojeva, a podupiru ga sve kršćanske crkve. Radnicima je 52 puta u godini sigurno da će imati slobodnu nedjelju, a otprilike 10 % ih radi nedjeljom (službe koje u svim društvima moraju osiguravati stalnost javnih usluga, sigurnosti i potreba) i za to su 100 % više plaćeni. Čak je i u turističkoj metropoli u Beču aktivan Savez za nedjelju te samo pojedine trgovine smiju raditi. Naveo je političke stranke koje bi željele ublažiti Zakon o nedjelji, pogotovo radi Beča – turističke destinacije.

Andreas Luttmer-Bensmann (Katolische Arbeiter Bewegung, DE) iznio je njemačko iskustvo neradne nedjelje. »Nedjelja je dar s neba », naslov je njemačkih plakata koji se bore za neradnu nedjelju. Katalička i evangelička Crkva ujedinile su se za njemački savez za slobodnu nedjelju. Naglasio je kako kvaliteta života i osigurana budućnost ne ovise o količini novca i imanja nego o ravnopravnoj podjeli i držanju mjere. Kvalitetu života podiže provedeno zajedničko vrijeme s drugima i s obitelji, vrijeme za razgovore, muziku, igru i sl. Nedjelja je vrijeme za Boga. Mnogo njemačkih sindikata je u tom Savezu. Smatra da oni koji moraju raditi nedjeljom nisu dovoljno za taj rad plaćeni. Upozorio je kako Savez za nedjelju ima mnogo izazova te je poželio hrvatskom Savezu mnogo strpljivosti, upornosti, hrabrosti i zauzetosti. Kraljevstvo Božje treba naše hrabro zalaganje za dobar život.

Snježana Brajinović (Kammer für arbeiter und angestellte für Wien), govorila je o iskustvu stranca u našim prilikama. Budući da je prošle godine radila mjesec dana u Zagrebu sa sindikatom trgovine primjetila je velike razlike po pitanju rada između Hrvatske i Austrije. Primjerice od ponedjeljka do subote trgovine mogu biti otvorene 72 sata, a nedjeljom samo određene trgovine mogu raditi (na željezničkom kolodvoru i sl.) ali samo s dopuštenjem gradonačelnika. Naglasila je također da radnici koji moraju raditi nedjeljom za taj su rad duplo više plaćeni i dobivaju za to slobodan dan. Pravnica Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, govorila je o problemima radnika u trgovinama koji rade nedjeljom, o nedjelji kao pravu na dan tjednog odmora, te o iskustvima STH u susretu s radnicima koji rade nedjeljom u trgovini. Kratko se osvrnula na druge EU sindikate i njihove zajedničke aktivnosti i inicijative. 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, prikazao je stanje rada u Hrvatskoj. Iznijevši podatke o nezaposlenosti, o iseljavanju osobito mladih visokoobrazovanih ljudi (godišnje iseljava oko 2% stanovništva - 80.000, rastu broja umirovljenika, o rastu udjela nestalnih i nesigurnih poslova među zaposlenima, o visokoj stopi rizika o siromaštva, o zlouporabi studentskoga rada, o malim plaćama - minimalna plaća za 2017. godinu iznosi 3.276,00 kuna bruto (2.620,80kn neto) Sever je naglasio da Hrvatska hitno treba promjene strukture poslova što u sebi uključuje nove, suvremene tehnologije i visoke razine znanja radnika za takve poslove i tehnologije. To će rezultirati većom dodanom vrijednosti. Uz to Hrvatska treba „sekurizirati“ rad, radu povećati sigurnost. Treba „defleksibilizaciju“ sustava rada, orijentaciju na sigurne poslove, sigurne oblike rada, obiteljski prijateljsko radno vrijeme i porast plaća, kako minimalne tako i svih ostalih. To će povećati kupovnu moć, potražnju i potrošnju, što znači i potrebu  za povećanim zapošljavanjem. Tako će se povećati i uplate u „bolesne“ sustave zdravstvenog i mirovinskog osiguranja koje se godišnje mora „krpati“ sa više nego izdašnim iznosima sredstava iz državnog proračuna. Samo za mirovinski sustav trebat će u 2017. godini iz državnog proračuna „povući“ gotovo 16,5 milijardi kuna. Pri tome treba jasno reći „ne“ većini ovogodišnjih (godinama istih) preporuka MMF-a Hrvatskoj, zaključio je Sever.

Prof. dr. Gordan Črpić (Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb) govorio je o slobodnoj nedjelji -kulturi ugroženoj u Hrvatskoj. Naglasio je kako je čovjeka današnjice možda najbolje opisao Sartre: potrošač, a njemu treba sve podrediti. Neke institucije poput obitelji i Crkve, te instituti kao Kultura nedjelje smetnja su na tome putu. Zbog toga je racionalno od promotora potrošačkog društva da se bore protiv kulture nedjelje. Slabe hrvatske institucije koje se nisu transformirale od jugoslavenskog vremena ne uspijevaju biti efikasna brana ovim nasrtajima, istaknuo je dr. Črpić dodavši da zbog toga valja tragati za alternativnim oblicima zaštite, koristeći se totalitarno slabim institucijama koje su na raspolaganju. Zaštita kulture nedjelje spada u zaštitu civilizacijskog koda naše kulture. A to znači i prava čovjeka, socijalne zaštite ugroženih i svih onih vrijednosti koje je ta kultura iznjedrila.

Europski savez za nedjelju - ESA (European Sunday Alliance) osnovan je 2011. godine i danas okuplja 82 člana - velike sindikate, udruge, vjerske zajednice i nacionalne mrežne saveze, kao i 19 podupiratelja - velikih udruga te 5 narodnih zastupnika u Europskom parlamentu (v. priloženu listu). Cilj ESA-e je zauzimanje za pravo na dostojanstvene uvjete rada, te posebice na dnevni, tjedni i godišnji odmor u uvjetima dostojnim čovjeka kao integralne osobe na razini europskih integracija i posebice Europske unije. Sve to radi u skladu s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Socijalne povelje Vijeća Europe kao i smjernica i Povelje temeljnih prava Europske unije o tjednom odmoru i slobodnoj, tj. neradnoj nedjelji za sve. Ta velika europska mreža za svoj godišnji, zajednički dan borbe izabrala je prvu nedjelju u ožujku svake godine.

Silvana Burilović Crnov

Vezani materijali

U medijima

Aktualno

Dani socijalne zauzetosti

Sedmi dan

Dokumentarni film

OTVORENO PITANJE Nedjelja nije za umor nego za veliki odmor! Istraživanja pokazuju da rad nedjeljom povećava rizik od nesreće za 28 posto, a rizik se dodatno povećava ako se doda rad subotom

Piše: Damir Šarac