Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Studijski dan. 28. i 29. rujna 2018.

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

Fotogalerija: Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić

 

 

 

 

 

 

 

IZVJEŠĆE / Mirjana Maras / 01.10.2018.

Uvod

U organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, Zaklade Konrad Adenauer iz Zagreba, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta Sveučilišta iz Splita u Velikoj dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu, 28. i 29. rujna 2018. održan je skup pod naslovom Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić. Na samom početku Studijskog dana posjetitelji su imali prigodu upoznati se s Mardešićevim likom i djelom kroz dokumentarni film „Željko Mardešić – koncilski kršćanin i čovjek dijaloga“, autora Augustina Bašića. „Ovaj dokumentarni film na svoj nam je način uprisutnio našega dragog prijatelja Željka Mardešića i uvodno posvijestio blagodat njegove duhovne ostavštine iz koje crpimo nadahnuća za naš odnos prema aktualnoj zbilji društva i Crkve u Hrvatskoj te svekolikih crkveno-društvenih odnosa. Proročka dimenzija njegovog života i djela čini ga vrlo aktualnim i u ovom drugom desetljeću od njegova prelaska u vječnost. Dapače, proročka snaga njegove misli zabilježene u njegovim djelima može biti više nego valjan nadomjestak nedostatku njegove žive riječi“, kazao je fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira pozdravivši uime organizatora nazočne, te Mardešićevu obitelj i rodbinu.Potom su se uime suorganizatora skupu obratili: prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Gordan Matas, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, gospođa Anita Šakić iz Zaklade Konrad Adenauer i prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu.

PROGRAM SKUPA 

Prvog dana skupa u programu studijskog dana sudjelovali su predavači Tonči Matulić, Darko Pejanović, Stjepan Baloban, Marko Vučetić i Vlaho Kovačević. Uvodno predavanje Željko Mardešić o duhovnom produbljenju svijeta, kršćana i Crkve akademika Ivana Supičića pročitala je Silvana Burilović Crnov. Moderator prvog dana skupa bio je Ivan Šarčević. Sljedeće predavanje na temu Mardešićeva vizija Crkve u svjetlu ideje koncilskoga kršćanstva održao je dr. sc. Tonči Matulić. U svom predavanju prof. Matulić pobliže predstavlja Mardešićevu viziju Crkve, budući da je upravo Crkva povijesno utjelovljenje kršćanstva koje savršeno i idealno postoji jedino u osobi Isusa Krista. Mardešić je upravo u cjelovitome nauku Drugoga vatikanskog koncila prepoznao pravu teološku narav Crkve kao i zahtjeve njezina izvornog evanđeoskog poslanja u svijetu. O Mardešićevoj crkvenosti i ulozi vjernika laika u Crkvi govorio je Darko Pejanović i istaknuo značaj laika za Mardešića, posebno u modernom vremenu. Prema njemu, vjernici-laici imaju jako važnu ulogu u Crkvi posebno kad se radi o dijalogu s drukčijima.

O odnosu hrvatskog društva i socijalnog nauka Crkve govorio je Stjepan Baloban, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i ukazao na iznimno važan pozitivni razvoj socijalnog nauka Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila. U odnosu na misao Željka Mardešića potrebno je pod teološkim vidom nastaviti interdisciplinarni dijalog. Taj dijalog je nužno potreban kako unutar Crkve tako i u odnosu na ulogu i mjesto religije i vjere u javnom životu, kazao je prof. Baloban.

U sljedećem predavanju pod naslovom Crkva i suvremeni individualizam, autora Marka Vučetića, tematiziralo se Mardešićevo poimanje odnosa Katoličke Crkve i individualizma unutar horizonta postmodernog svijeta koji obilježava fragmentarnost i odsustvo apsolutnih istina. Završno predavanje prvog dana skupa Ideja zajednice u modernoj sociološkoj misli i kršćanskoj zajednici u Hrvatskoj održao je Vlaho Kovačević. Nakon završnog predavanja uslijedila je rasprava.

  

Program drugog dana skupa Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić započeo je predavanjem Šutnja i prešućivanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj dr. sc. Frane Prcele koji je istaknuo kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj jaka institucija te je stoga razumljivo da ona, kao i njezin unutarnji život, izaziva posebnu pozornost i zanimanje javnosti. A hrvatsko društvo i dalje ostaje duboko podijeljena zajednica, u čemu, po logici stvari, i Katolička Crkva bez sumnje ima svoj udio, pa i kroz šutnje i prešućivanja. O crkvenoj i izvancrkvenoj religioznosti u spisima Željka Mardešića bilo je riječi u izlaganju prof. dr. sc. Anđelka Domazeta. U nekoliko bitnih odrednica i ključnih tema prikazao je Mardešićevo razmišljanje vezano uz crkvenu i izvancrkvenu religioznost unutar njegove cjelokupne misli. U fokusu sljedećeg predavanja Crkva, zlopamćenje i procesi pomirenja koje je održala dr. sc. Zorica Maros, bilo je  Mardešićevo promišljanje o temi opraštanja i pomirenja, točnije o onomu što te procese bitno otežava. Stoga je dr. Maros ponajprije predstavila neke aspekte pamćenja, posebno one koji omogućuju i/ili olakšavaju da ono prijeđe u zlopamćenje, a potom presjek društva kojemu zlopamćenje (direktno ili indirektno) otežava procese opraštanja i pomirenja. O aspektima novog ruha političkog katolicizma u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Zoran Grozdanov te problematizirao značajke „novoga“ političkog katolicizma u Hrvatskoj kakav se pojavio posljednjih godina, a koji stavlja naglasak  na ulogu vjerskih argumenata u političkome prostoru.

O odnosu kršćanstva i Katoličke Crkve prema suvremenim ideologijama: liberalizmu, nacionalizmu i komunizmu kako ga je vidio i u svojim knjigama opservirao sociolog religije Željko Mardešić, u svom predavanju Katolička Crkva i dominantne suvremene ideologije- Mardešićeva kritika ideologičnosti vjere, govorio je dr. sc. Ivan Šarčević.

Sljedeće izlaganje na temu Religija i Crkva u funkciji nacionalne emancipacije održao je predavač Branko Sekulić i naglasio da se prema Željku Mardešiću pučka religija i pučka pobožnost u određenim društvenim kontekstima ukazuju kao nositeljice nacionalne emancipacije čime se proces narodnog jedinstva odvija po religijskom ključu, ali u svjetovne ideološke svrhe.  O Mardešićevoj kritici (hrvatskog) političkog katolicizma bilo je riječi u predavanju dr.sc. Marka Medveda koji je kazao da se Mardešić vrlo kritički odnosi prema političkom katolicizmu u prošlosti, kao i njegovu pojavljivanju u suvremenom hrvatskom društvu nakon uvođenja višestranačja. Na meti njegove kritike je moć Crkve shvaćena na svjetovni način, upletanje religije u svjetovne sukobe i društvene borbe, što je, po  Mardešiću, uzrokovalo sve manji interes crkvene zajednice prema pojedincu. Posljednje predavanje na Studijskom danu naslovljeno Nadbiskup Stadler i politički katolicizam u Bosni i Hercegovini održao je dr. sc. Ivan Markešić, koji je upoznao prisutne sudionike s poimanjem političkoga katolicizma i katoličkog hrvatstva kako bi temeljem tih odrednica, posebno onih Željka Mardešića, govorio o političkom katolicizmu vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera. 

Nakon rasprave sudionici skupa su prihvatili Prijedlog Komisiji Gradskog vijeća Grada Splita za imena ulica i trgova i za spomenike glede dodjeljivanja trga, parka, šetališta ili ulice koja će biti posvećena Željku Mardešiću. 

Naposljetku, sudionicima je predstavljen i podijeljen Zbornik radova ovogodišnjeg Studijskog dana.

 



NAJAVA U dvorani Sveučilišne knjižnice u Splitu, 28. studenoga (petak), u 16.00 započinje Studijski dan posvećen najpriznatijem hrvatskom sociologu religije, Splićaninu Željku Mardešiću (1933. – 2006.). Četrnaest predavača osvijetlit će s različitih aspekata Mardešićeva kritička promišljanja uloge Katoličke Crkve u hrvatskom društvu. Isto će učiniti i s njegovim poimanjem crvenosti u kojem Mardešić zagovara jasan odmak od trijumfalističke crkvenosti, juridičkoga moraliziranja te unosnih privilegija nacionalne i političke crkvenosti. Umjesto kolektivističkog sučeljavanja s neprijateljskim moćima, Mardešić zagovara otvoreni dijalog kršćana s pluralnim svjetonazorskim stvarnostima čovjeka i društva, s uvjerenjem da je Isus iz Nazareta i našim suvremenicima Radosna vijest.

Na samom početku Studijskoga dana bit će prikazan dokumentarni film „Željko Mardešić – koncilski kršćanin i čovjek dijaloga“, autora Augustina Bašića. Na kraju će javnosti biti predstavljen prijedlog sudionika skupa Gradu Splitu da se jedna ulica u Splitu nazove imenom Željka Mardešića, vrsnoga znanstvenika i publicista, a nadasve časnoga građanina Splita.

Skup su organizirali Franjevački institut za kulturu mira, Filozofski i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Konrad Adenauer Stiftung sa sjedištem u Zagrebu.